Veliki kipar Ivan Duknović (Ioannes Dalmata ili Giovanni da Trau), jedna od svjetski poznatih osoba iz povijesti hrvatskoga naroda koja nas veže s Europom, rodio se na brdu zvanom Orihovica (Oriovica) u lijepom hrvatskom ribarskom mjestu Vinišću oko 1440. godine.
Slika 1. Crkvica Gospe od zdravlja na Oriovici u Vinišću
Rodna kuća mu je bila blizu kamenoloma Voluje iz kojih se uzimao kamen za trogirsku katedralu kojoj se dive generacije.
Slika 2. Trogirska katedrala
Vinišćari i danas čuvaju sjećanje na kipara “Dulčića“, kako ga zvahu, koji je radio kipove u Rimu i Veneciji i drugdje, a kuća mu je stajala možda podno brda Kabal kod Devića dvorina ili na mjestu današnje Dukanove (Dukanovića) kuće na Grebenu.
Zanat je vjerojatno počeo učiti kod svoga oca, protomajstora Stjepana, koji je bio graditelj zvonika trogirske katedrale. U Italiji Ivan je nastavio umjetničku izobrazbu. Krajem 15. stoljeća. javlja se u Rimu kao zreo majstor spreman i sposoban za vrlo vrijedne narudžbe. Istaknuvši se na njima osobnim likovnim shvaćanjima i samostalnim stilom nesumnjivo se uklapa u vrhove tamošnjega renesansnoga kiparstva. Za njegovu blještavu umjetničku i ljudsku putanju i uzlet od Vinišća do Rima i Venecije, te Višegrada i Budima trebalo je zacijelo mnogo nadarenosti i umješnosti.
Kao njegova rana ostvarenja prepoznaju se dva monumentalna portala na Palazzo Venezia i razvijene skulpture završnoga dijela pročelja hrama Sv. Jakova u Vicovaru kraj Tivolija.
Slika 3. Pročelje hrama Sv. Jakova u Vicovaru kraj Tivolija.
Petnaestak godina tijesno surađuje s A. Bregnom i Minom da Fiesoleom, zadržavši vlastiti izraz prepoznatljiv po energičnoj impostaciji figura i temperamentnoj obradi površine. S prvim umjetnikom izrađuje oko 1466. u crkvi Santa Maria sopra Minerva grobnicu kardinala G. Tebaldija, oblikujući lik pokojnika na sarkofagu i veći dio dekora s puttima (malim anđelima).
Arhivski podatak o njegovu radu ukazao je i na dva kipa s pet reljefa izrađenih 1469. godine za klasično koncipirani oltar Gospe u crkvi Sv. Ivana u Norci. Od 1475. do 1477. godine radio je na grobnici tadašnjeg pape Pavla II. koja se nalazi u vatikanskim Grottama.
Oko 1485. Duknović odlazi na dvor Matije Korvina u Ugarsku i tu proširuje tematiku rada. Premda su mu tamošnja djela stradala već u provalama Turaka, figuralna fontana Herakla s lernejskom hidrom i kruna zdenca iz kraljevske vile u Višegradu te reljefna pala oltara iz pavlinske crkve u Diosgyoru potvrđuju njegovu visoku vrsnoću.
Slika 4. Fontana Herakla s lernejskom hidrom
Zaslužan za prenošenje likovnih spoznaja talijanske renesanse na Dunav i unaprijeđivanje tamošnje umjetnosti, Duknović je dobio plemićki naslov i feud s dvorcem Majkovec u Hrvatskoj. Smatra se da je portretirao uglednike iz humanističkoga kruga, te mu pripisuju niz plitkoreljefnih portreta po europskim muzejima, uključujući fragmente nadgrobne ploče biskupa Baratina, čuvane u Zagrebu.
Održavajući trajne veze sa zavičajem, Duknović se čvršće potvrdio u Trogiru. Osim kipova u renesansnoj kapeli gradskoga zaštitnika Sv. Ivana kao remek-djela iz zenita stvaralaštva i Sv. Tome sa znakovima staračke sustalosti.
Slika 5. Sv. Ivan Evanđelist, katedrala sv. Lovre u Trogiru
Opus mu je dopunjen kipom Sv. Magdalene iz franjevačkog samostana, portalom i puttom grbonošom palače Cipiko, lunetom s grbom obitelji Cega, te grbom s klesarskim priborom. To su ujedno i najbolja djela zrelorenesansnoga kiparstva u nas.
Njegov kameni relejf Bogorodice s Djetetom je čuvao grobove dvaju svetih Papa, Ivana XXIII i Ivana Pavla Drugog.
Slika 6. Duknovićeva Bogorodica s Djetetom iznad groba Sv.Ivana Pavla II.
Muzej grada Trogira
U Muzeju grada Trogira otvorena je soba Ivana Duknovića u koju je postavljena njegova “Bogorodica s djetetom” – reljef koji je prošle godine otkupljen od jedne londonske galerije i vraćen u Hrvatsku.
“Bogorodica s djetetom” od srpnja prošle godine bila je privremeno smještena i izložena u Muzeju sakralne umjetnosti u Trogiru dok za nju nije pripremljeno posebno mjesto u Muzeju grada.
Slika 7. Duknovićeva Bogorodica s Djetetom (2) koja se nalazi u Muzeju grada Trogira
Uz to Duknovićevo remek-djelo, u toj je sobi izložen i njegov kip “Putta Grbonoše”, koji datira oko 1480. godine, a prikazuje dječaka Putta s grbom trogirske velikaške obitelji Cipiko, koja je posjedovala palače nasuprot katedrale.
Slika 8. Putto – anđeo grbonoša
U Trogiru i na otoku Čiovu, osim “Bogorodice s djetetom” i “Putta Grbonoše”, nalaze se još četiri Duknovićeva veličanstvena kipa, istaknuo je akademik Igor Fisković, jedan od najboljih poznavatelja Duknovićeva života i djela.
“Otvaranje sobe s njegova dva kipa, koji kao da se sučeljavaju, jedan je od velikih događaja u hrvatskoj kulturi, a posljednjih nekoliko godina svjedoci smo brojnih konzervatorskih pothvata kojima Trogir, grad kamenarske čipke iz segetskih kamenoloma, vraća svoje vrijednosti i sjaj”, istaknuo je akademik Fisković.
Muzej sakralne umjetnosti, u kojemu je Duknovićeva “Bogorodica” do sada bila smještena, sklop je zbirki vezanih u trogirsku katedralu od kojih je prva – Pinakoteka otvorena prije godinu dana. Ravnatelj Konzervatorskog odjela Ministarstva kulture u Splitu Joško Belamarić najavio je kako će uskoro biti otvorena i restaurirana katedralna sakristija – riznica u kojoj će biti izloženi zlatni i srebrni predmeti – uglavnom liturgijskog karaktera. Ove će se jeseni, također, prema Belamarićevim riječima, otvoriti i dio Muzeja sakralne umjetnosti posvećen zvoniku trogirske katedrale i to na terasama iznad bočnih brodova.
WEB stranice: http://korlic.wixsite.com/ivanduknovic
