MISAO IZ EVANĐELJA DANA

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima.

 

ČITANJA:
vl.: Otk 7, 2-4.9-14; Ps 24, 1-6; 1Iv 3, 1-3; Mt 5, 1-12a

 

BOJA LITURGIJSKOG RUHA:
bijela

Jednim blagdanom slavimo sve svete, žive i mrtve. Slavimo blagdan plemenitih ljudi. Njih je puno više negoli što mislimo. Ovo treba ponoviti u vrijeme kada nam se servira samo zle primjere. Ima i plemenitih primjera koji su u našim domovima, naši susjedi, oni s kojim radimo. Čovječanstvo je ipak plemenitije nego li je zločesto. Kao da zločeste zgodnije zapažamo nego li plemenite. Na svijetu ima plemenitih ljudi, na to nas usmjerava Isus. Skoro bi se moglo reći da je blagdan Svih svetih blagdan obitelji ili obiteljski blagdan, blagdan živih i preminulih, blagdan zemnika i nebesnika. To je blagdan nas s ‘ove strane’ i onih s ‘druge strane’ životne rijeke.

Sveti, jesu li oni istinski naša braća i sestre? Mi imamo utisak da mi ne možemo biti na njihovoj razini savršenstva. Zato nam oni izgledaju izdvojeno, daleko. Mi smo toliko siromašni vrlinama čak daleko od Boga, od drugih pa i od našeg samog srca. Ako je svetost moralna i humana savršenost onda smo mi vrlo mršavi. Ako sveti nisu nikada imali promašaja i grijeha onda je to razlog da se obeshrabrimo. Ali, čini mi se da vrlo često imamo krivu sliku o svetosti. Nitko nije rođen svetac. Nije nam poznat nijedan svetac koji nije nikada zgriješio. Ima svetaca koji su baš jer su zgriješili otvorila im se glad za Bogom. Izgleda da nama ‘manjkavost’ ‘koristi’ jer nas potiče da tražimo Boga, da osjetimo potrebu Njega.

 

no images were found

 

Koliko li kršćana živi kao da su ateisti? Tako Bog ostavlja u nama ‘nesavršenosti’ i probleme da spoznamo sebe kao ljude i da shvatimo da nam je Bog potreban. Kao da mi teško prihvaćamo ili ne opraštamo ove nesavršenosti. Bog može! Zašto se mi toliko ‘vješamo’ za naše nesavršenosti? Blaženstva koje nam naviješta Isus u svojem Govoru na Gori upućuju nas na put naše vjere i našega usavršavanja. Teško ćemo ostvariti svih osam Blaženstva, ali neka su prisutna u nama, neka ostvarujemo pokatkad, za nekima čeznemo. Blaženstva su ‘rezultat’ čovjekovog nastojanja i Božje pomoći. Teško je nama u današnje vrijeme ‘imitirati’ Blaženstva.

Na primjer: siromaštvo je li to cilja nama? Je su li blaženi oni koji posjeduju zemlju? I koji plaču? Zar to svi ne izbjegavamo? Imati glad je nešto što nije normalno ni poželjno. Pa i tvorci mira imaju velikih poteškoća u životnim kušnjama. Isus nije utopist: svijet neće promijeniti kolektivitet, naše obitelji, naše živote, naše kršćanske zajednice. Uvijek nam nešto izbjegne. Ali isto tako sve ne ovisi samo o nama samima. Bog je s nama u našim nastojanjima.

Isus također garantira da će biti s nama. Sveci su angažirani u oblikovanju svojeg života, pa i meditativci, njihova je metoda drukčija: oni računaju sa svojom slabošću i s Božjom pomoću. I tako su oni promijenili mnoge stvarnosti u svijetu i Crkvi, pa je njihov utjecaj uvijek prisutan. Blaženstva nam navještaju svijet budućnosti, Božji svijet, gdje će sve biti obnovljeno, pa i naše misli i naša razmišljanja. Blaženstva su poziv da dopustimo Duhu Božjem, Bogu da djeluje u nama. To su bili sveti, takvi su oni. Prepuštaju se Bogu, Bogu vjeruju, u Boga se nadaju uza sve svoje nesavršenosti i slabosti. Najteže je potpuno se prepustiti Bogu, prepustiti se njegovoj moći i ljubavi. Ne živjeti kao da Boga i nema. Nažalost, mnogi kršćani danas tako žive. Vrlo važna je naša želja, iskrena želja biti bolji i plemenitiji. Ali želja uključuje i osobno angažiranje, jer to je istinska želja koja je različita od mašte. Želja je uvijek i angažman.

Sveci su zlatni lanac koji povezuje čovječanstvo. Oni su bratstvo svijeta. Oni su pokretni stroj dobrote i ljubavi. A tih je mnogo neznani i nešto znanih. Ljudski život ne nalazi svoj smisao ako se zatvori u jednu dimenziju (ovozemaljsku), niti ako se zatvori u sebe bez odnosa prema drugima. Bratstvo – svi sveti – je unutarnja duševna struktura čovjekova. Tako bi mogli reći da blagdan svi sveti nije  u Evanđelju, ali je u svima nama.

Kao što je blagdan pokojnih zajednički ljudskom rodu tako je i blagdan Svih Svetih.

 

MISNA ČITANJA:

 

Prvo čitanje:

Otk 7, 2-4.9-14

 

Vidjeh, eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda i plemena i puka i jezika!

 

Čitanje Knjige Otkrivenja svetog Ivana apostola

 

Ja, Ivan, vidjeh drugoga jednog anđela gdje uzlazi od istoka sunčeva s pečatom Boga živoga. On povika iza glasa onoj četvorici anđela kojima bî dano nauditi zemlji i moru: »Ne udite ni zemlji ni moru ni drveću dok ne opečatimo sluge Boga našega na čelima!« I začujem broj opečaćenih – sto četrdeset i četiri tisuće opečaćenih iz svih plemena sinova Izraelovih.

 

Nakon toga vidjeh: eno velikoga mnoštva, što ga nitko ne mogaše izbrojiti, iz svakoga naroda, i plemena, i puka, i jezika! Stoje pred prijestoljem i pred Jaganjcem odjeveni u bijele haljine; palme im u rukama. Viču iza glasa:

 

»Spasenje Bogu našemu

 

koji sjedi na prijestolju

 

i Jaganjcu!«

 

I svi anđeli, što stajahu uokolo prijestolja i starješina i četiriju bića, padoše pred prijestoljem nice, na svoja lica, i pokloniše se Bogu govoreći:

 

»Amen! Blagoslov i slava,

 

i mudrost, i zahvalnica,

 

i čast i moć i snaga

 

Bogu našemu

 

u vijeke vjekova. Amen.«

 

I jedan me od starješina upita: »Ovi odjeveni u bijele haljine, tko su i odakle dođoše?« Odgovorih mu: »Gospodine moj, ti to znaš.« A on će mi: »Oni dođoše iz nevolje velike i oprali su haljine svoje i ubijelili ih u krvi Jaganjčevoj.«

 

Riječ Gospodnja.

 

 

 

Otpjevni psalam:

Ps 24, 1-6

 

Pripjev:

Takav je naraštaj onih koji traže lice tvoje, Gospodine.

 

Gospodnja je zemlja i sve na njoj,
svijet i svi koji na njemu žive.
On ga na morima utemelji
i na rijekama učvrsti.

Tko će uzići na Goru Gospodnju,
tko će stajati na svetom mjestu njegovu?
Onaj u koga su ruke nedužne i srce čisto:
duša mu se ne predaje ispraznosti.

On blagoslov prima od Gospodina
i nagradu od Boga, Spasitelja svoga.
Takav je naraštaj onih koji traže njega,
koji traže lice Boga Jakovljeva.

 

 

Drugo čitanje:

1Iv 3, 1-3

 

Vidjet ćemo ga kao što jest.

 

Čitanje Prve poslanice svetoga Ivana apostola

Predragi! Gledajte koliku nam je ljubav darovao Otac: djeca se Božja zovemo, i jesmo. A zato nas svijet ne poznaje što ne poznaje njega. Ljubljeni, sad smo djeca Božja i još se ne očitova što ćemo biti. Znamo:kad se očituje, bit ćemo njemu slični jer vidjet ćemo ga kao što jest. I tko god ima tu nadu u njemu, čisti se kao što je on čist.

 
Riječ Gospodnja.
 
 
 

Evanđelje:

Mt 5, 1-12a

 

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima.

 

Čitanje svetoga Evanđelja po Mateju

 

U ono vrijeme: Isus, ugledavši mnoštvo, uziđe na goru. I kad sjede, pristupe mu učenici. On progovori i stane ih naučavati:

 

»Blago siromasima duhom: njihovo je kraljevstvo nebesko!

 

Blago ožalošćenima: oni će se utješiti!

 

Blago krotkima: oni će baštiniti zemlju!

 

Blago gladnima i žednima pravednosti: oni će se nasititi!

 

Blago milosrdnima: oni će zadobiti milosrđe!

 

Blago čistima srcem: oni će Boga gledati!

 

Blago mirotvorcima: oni će se sinovima Božjim zvati!

 

Blago progonjenima zbog pravednosti: njihovo je kraljevstvo nebesko!

 

Blago vama kad vas – zbog mene – pogrde i prognaju i sve zlo slažu protiv vas!

 

Radujte se i kličite: velika je plaća vaša na nebesima! Ta progonili su tako proroke prije vas!«

 

Riječ Gospodnja.