Gospa od Loreta naročito se kod nas časti u Primoštenu. Procesija s čudotvornom Gospinom slikom održava se svake godine.

Povijest štovanja Gospe od Loreta seže u daleku 1835. kada se Marku Prginu, koji je bio teško bolestan, u snu ukazala Gospina slika i čuo je poruku da će ozdraviti ako tu sliku donese iz Loreta. Posudio je sigurniji brod i otplovio u Italiju u Loreto, kupio i donio Gospinu sliku u Primošten, istu onakvu kakvu je vidio u snu. Sliku je čuvao u svojoj kući sve dok u ovaj kraj nije stigla epidemija kolere. Kada je ta opaka bolest počela kositi i odnositi ljudske živote, tadašnji župnik don Mate Livić sjetio se slike i predložio župljanima da 10. svibnja sa Gospinom slikom načine procesiju oko sela. Tako je i bilo. Uzeli su Gospinu sliku iz Markove kuće, obišli s njom oko sela i donijeli je u crkvu. Svi stanovnici oboljeli od kolere  ozdravili su, a u znak zahvalnosti nastao je zavjet Gospi od Loreta i procesija se održala do današnjega dana. Tako će u Primoštenu biti i ovoga 10. svibnja. Svibanj je, znamo, Marijin mjesec stoga i ne čudi da se po njezinu zagovoru i ovaj događaj već stoljećima čuva i časti.  O svemu tome čitamo i u monografiji Vanese Varge “Primošten: Gospa od Loreta”.

Slika na drvetu Gospe od Loreta prikazuje crno Gospino lice u sredini te lice Djeteta Isusa, a u pokolonu desno je sv. Roko, dok s lijeve strane kleči sv. Augustin, biskup, a oko Gospe su anđeli. Krunu vanjsku od srebra i zlata kupili su Primoštenci. Vrijedno je spomenuti da se drveni sanduk u kojemu se slika dopremila i dandanas čuva. Kako je slika bila naslikana tamnim bojama, brojni su Primoštenci davali svoje obiteljsko zlato i srebro kako bi se napravio zlatni i srebrni okvir koji je i danas na slici, a služi i kao zaštita. Mnogi su mještani u Primoštenu kao zavjetni dar dali sagraditi kapelice posvećene Gospi od Loreta, a 2017. godine na brdu Gaj postavljen je veliki spomenik Gospe od Loreta.

Veliki kip Gospe od Loreta djelo je zagrebačkog arhitekta Arona Varge i profesora mozaika Miluna Garčevića. Izrađen je od osam betonskih prstenova, obloženih mozaikom od zlatnih i srebrnih listića te obojenoga stakla s Gospinim likom kojeg na vrhu krasi starohrvatska kruna. Gospa u zvonolikom plaštu, okrenuta je licem prema samom Primoštenu i jedan je od najvećih spomenika Gospi u svijetu.  U podnožju kipa nalazi se kamenom opločena kapelica, što nije uobičajeno kada je riječ o arhitekturi i skulpturi.

Gospa Loretska u Italiji

Među velika marijanska svetišta spada i ono u talijanskom gradiću Loretu (provincija Ancona, Marche). Svetište u Loretu još i danas godišnje posjeti preko milijun hodočasnika. Njega su pohodili i mnogi sveci kao sv. Brigita, sv. Ivan Kapistran, sv. Karlo Boromejski, sv. Franjo Ksaverski, sv. Alfonz Liguori i sv. Mala Terezija. Svetište Loretske Gospe pohodio je 4. listopada 1962., tjedan dana prije početka II. vatikanskog sabora, i papa Ivan XXIII. da bi isprosio blagoslov saboru.

Kako je nastalo loretsko svetište?

U pobožnom vjerničkom puku postoji predaja kako su nazaretsku kućicu Svete obitelji, u kojoj se Marija rodila, odrasla i primila anđelovo navještenje i u kojoj je Isus proveo djetinjstvo, anđeli prenijeli 10. svibnja 1291. na Trsat, gdje se i danas nalazi glasovito svetište Majke Božje od Milosti. Prema predaji, anđeli su tri godine kasnije, na današnji dan, 10. prosinca 1294., prenijeli svetu kućicu preko Jadrana u Loreto kod Ancone. Tamo je sagrađena bazilika i razvilo se veliko marijansko svetište, u kojem su se proteklih stoljeća dogodila mnoga čudesa ozdravljenja i obraćenja.

Mjesto je, prema predaji, dobilo ime ili po lovorovim šumama ili po vlasnici zemljišta Laureti. U loretskom svetištu nastale su i glasovite Lauretanske litanije koje su uz krunicu najpoznatija marijanska molitva. Papa Benedikt XV. proglasio je 1920. Loretsku Gospu zaštitnicom zrakoplovaca, a štuju je piloti, zrakoplovne posade, zračne snage, letači, graditelji, konstruktori i mnoge biskupije, naselja, župe, crkve i kapele širom svijeta i hrvatskih krajeva (Kuna Pelješka, Arbanasi kod Zadra, Primošten).