ORA ET LABORA – SVETI BENEDIKTE, MOLI ZA NAS !

Danas častimo svetog BENEDIKTA, zaštitnika Europe, osnivača benediktinskog reda, „oca zapadnog redovništva“ i velikana zapadnoeuropske kršćanske kulture.

Rođen je oko 480. u talijanskom gradu Norciji (Umbrija). Kao mladi rimski patricij stekao je naobrazbu u Rimu, povukao se 497. u pećinu na litici u pustom kraju (danas Subiaco, Lazio), gdje je živio kao pustinjak i okupljao učenike. Prema legendi tamo mu je hranu donosio pitomi gavran. Sa svojim sljedbenicima oko 529. osnovao je i sagradio u Campagni samostan Monte Cassino, matičnu opatiju novog reda i središte vjerskog života kroz nekoliko stoljeća. Proučio je redovničko pravilo svetog Bazilija Velikog i na poticaj svoje sestre blizanke, Skolastike, napisao Redovnička pravila, prvi zakonik redovništva na Zapadu, koji je ujedinio rimsko pravno iskustvo (stabilnost, poslušnost) s kršćanskom pobožnošću (molitva) i praktičnim ciljevima (znanost, umjetnost, pismenost, poljodjelstvo, zanatstvo).
Krilatica svetog Benedikta glasi: „Ora et labora! Moli i radi!“

Poznato je i njegovo drugo geslo: „Odložite mačeve!” Svojim zajednicama kao glavno pravilo dao je ovaj program: “Božjem djelu ili Božjoj službi ništa drugo ne smije se pretpostaviti!” Zbog toga je benediktinski život uokviren i prožet svetom liturgijom. U tadašnjem svijetu, uzburkanom seobom naroda i vojnim pohodima, utemeljio je Europu rada i mira.
Posjedovao je dar proroštva i čitanja savjesti. Preminuo je 21. ožujka 547. u Monte Cassinu (danas provincija Frosinone, Lazio). Njegov životopis napisao je papa Grgur Veliki u drugoj knjizi svojih Dijaloga, a svetim ga je 1220. proglasio papa Honorije III.
Papa Pavao VI proglasio ga je 1964. zaštitnikom Europe.

Zazivaju ga kod groznice, žučnih kamenaca, bubrežnih bolesti, osipa, trovanja, napasti, čarolija, a zaštitnik je Europe, redovnika, školske djece, studenata, zemljoradnika, farmera, speleologa, građevinara, arhitekata te mnogih gradova, župa i crkava diljem svijeta i hrvatskih krajeva (Blaškovec, Petrinja, Rovinj…).

Benediktinci su najstariji katolički monaški red. Sve do XIII. stoljeća imali su izuzetno važnu ulogu u promicanju zapadnog kršćanstva. Iz benediktinskoga reda razvili su se mnogi drugi redovi i kongregacije (silvestrinci, cisterciti, trapisti).
Ženski red benediktinki osnovala je Benediktova sestra Skolastika.

Prvi benediktinci u Hrvatskoj javljaju se IX. stoljeću (samostan u Rižinicama kod Solina, koji je 852. osnovao knez Trpimir). Njihov doprinos Crkvi u Hrvata, hrvatskoj kulturi, znanosti, umjetnosti i školstvu bio je izuzetno značajan.